Sprječavanje komplikacija dugotrajnog mirovanja
Naziv postupka: Prevencija tromboze
Definicija postupka: Prevencija tromboze postupak je koji se sastoji od niza intervencija (aktivno i pasivno razgibavanje, masaža) kako bi se spriječio nastanak tromboze uslijed dugotrajnog ležanja bolesnika.
Svrha postupka:
-
-
-
-
- održavanje i izgradnja mišićne snage
- održavanje funkcija zgloba
- sprečavanje deformacija zglobova ili kostiju
- poboljšavanje cirkulacije i prokrvljenosti stanica
- povećanje snage i izdržljivosti bolesnika
- opuštanje
- smanjenje bolova
-
-
-
Osnovna obilježlja postupka:
Prevencija tromboze provodi se kod svih bolesnika koji dugotrajno leže u krevetu zbog bolesti i nemogućnosti samostalne pokretljivosti. Medicinska sestra / tehničar u suradnji s bolesnikom provodi pasivne vježbe razgibavanja ako bolesnik ne može aktivno provoditi vježbe razgibavanja po uputama medicinske sestre / tehničara.
Iznimno je važno da bolesnik ustaje iz kreveta uz pomoć medicinske sestre / tehničara (osim ako mu nije određeno strogo mirovanje).
Osim vježbi aktivnog i pasivnog razgibavanja, medicinska sestra / tehničar provodi i laganu masažu donjih ekstremiteta radi održavanja cirkulacije (masaža je kontraindicirana kod već nastale tromboze).
Naziv postupka: Prevencija upale pluća
Definicija postupka: Prevencija upale pluća obuhvaća primjenu svih potrebnih postupaka radi održavanja dobre plućne ventilacije.
Svrha postupka:
-
-
-
-
-
osiguravanje pravilnog položaja (povišen Fowlerov položaj)
-
postići što dublji udisaj i izdisaj
-
postići što bolju ventilaciju pluća
-
spriječiti dehidraciju i pospješiti iskašljavanje
-
spriječiti mogućnost nastanka infekcije
-
održavati osobnu higijenu bolesnika
-
osigurati pravilnu hidraciju
-
osigurati optimalne mikroklimatske uvjete
-
što prije postići ustajanje bolesnika iz kreveta
-
-
-
-
Osnovna obilježlja postupka:
Prevencija upale pluća obuhvaća primjenu svih potrebnih postupaka radi održavanja dobre plućne ventilacije.
Promjenom položaja, okretanjem bolesnika na jedan ili drugi bok dolazi do bolje plućne ventilacije, olakšava se i produbljuje disanje i omogućava lakše iskašljavanje sekreta.
Naziv postupka: Prevencija dekubitusa
Definicija postupka: Prevencija dekubitusa uključuje sve postupke koje provodi medicinska sestra / tehničar radi sprečavanja nastanka dekubitusa.
Svrha postupka:
-
-
-
-
-
spriječiti nastanak lokalnog oštećenja kože i/ili potkožnog tkiva
-
održavanje i izgradnja mišićne snage
-
poboljšanje cirkulacije i prokrvljenosti stanica
-
povećanje snage i izdržljivosti bolesnika.
-
-
-
-
Osnovna obilježlja postupka:
Dekubitus je ograničeno oštećenje kože i/ili potkožnog tkiva zbog dugotrajnog pritiska. Zbog otežane cirkulacije nastaje manjak kisika i hranidbenih tvari te poremećaj metabolizma u tkivu izloženom pritisku.
Dekubitus najčešće nastaje na sljedećim mjestima: zatiljna kost, lopatice, laktovi, trtica, pete, vanjske strane koljena i gležnja. Ta su mjesta najviše izložena dugotrajnom pritisku usprkos redovitim promjenama položaja tijela u krevetu.
Održavanje osobne higijene i poticanje na ustajanje bitno će utjecati na prevenciju mogućnosti nastanka dekubitusa. Radi lokalnog smanjenja pritiska, uz druge preventivne postupke koje provode medicinske sestre / tehničari, često se upotrebljavaju i razna pomagala. To su najčešće antidekubitalni madrac i jastuci koji omogućavaju lokalno smanjenje pritiska, a čija upotreba bitno pridonosi smanjenju moguć– nosti nastanka dekubitusa.
Naziv postupka: Prevencija kontraktura
Definicija postupka: Postupci prevencije nastanka kontraktura omogućuju uklanjanje uzroka osnovne bolesti aktivnim i pasivnim vježbama razgibavanja te posebnim ortopedskim pomagalima.
Svrha postupka:
-
-
-
-
- spriječiti nastanak kontraktura uslijed dugotrajnog ležanja bolesnika.
-
-
-
Osnovna obilježlja postupka:
Postupcima prevencije kontraktura postiže se smanjenje mogućnosti nastanka ograničenosti pokretljivosti zgloba u svim ili samo u nekim smjerovima.
Kontraktura može biti urođena ili može nastati zbog dugotrajnog ležanja/mirovanja ili zbog bolesti koja ograničava i/ili onemogućuje funkciju zgloba, na primjer: grčenje tetiva nakon gnojne upale i ozljede, grčenje mišića zbog dugotrajnih prisilnih položaja, nakon bolesti i ozljeda mišića, promjena u središnjem živčanom sustavu i psihičkih poremećaja, promjena u samim zglobovima ili u njihovoj neposrednoj blizini te zbog prirođenih anomalija kosti i zglobova.
Položaj bolesnika u krevetu potrebno je mijenjati najmanje svaka dva sata. Da bi bolesnik zadržao položaj, mogu se upotrijebiti razna pomagala (jastuci, potporanj za noge, nagib kreveta). Osim pravilnog položaja i redovite promjene položaja, provođenje vježbi mišića i zglobova bitan su čimbenik u sprečavanju nastanka kontraktura. Ovisno o bolesnikovu stanju, provode se aktivne ili aktivne potpomognute vježbe ili pasivne vježbe.
Kod potpuno nepokretnih bolesnika pasivne vježbe provodi fizioterapeut ili medicinska sestra / tehničar. Bolesniku koji može aktivno provoditi potrebne vježbe medicinska sestra / tehničar ili fizioterapeut dat će jasne upute kako ih pravilno provoditi te ga poticati na što veći broj aktivnosti.